U Hrvatskoj je 2014. godine udio starijih od 65 godina iznosio 18,5% od ukupnog stanovništva što je identično prosjeku Europske unije 2015. godine. Taj udio će za Hrvatsku u 2060. godini biti 29,6%, prema projekcijama Europske komisije.
Više od trećine starijeg hrvatskog stanovništva činit će stariji od 80 godina, a u 2013. godini činili su 14%.
Potražnja za uslugama dugotrajne skrbi za starije osobe zbog ubrzanog starenja stanovništva će samo rasti te će zahtijevati nove načine skrbi za starije osobe. Sve slabije obiteljske veze i veća uključenost žena u tržište rada dodatno pogoduju pojačanoj potražnji za domovima i uslugama za starije.
Hrvatska se, prema najnovijim demografskim pokazateljima, ubraja među države s visokim udjelom starog stanovništva. Procijenjeno je trajanje života za muškarce 73,8 godina, a za žene 79,9 godina. Jednako tako, odgovornost obitelji za dobrobit starijih osoba ima uporište u zakonskoj regulativi gdje je navedeno da su djeca dužna brinuti za stare i nemoćne roditelje
Prema istraživanjima današnje osobe zrele životne dobi odrasle su tijekom brzog ekonomskog rasta (1986. – 1991.) te većina žena iz tih dobnih grupa koja je sudjelovala na tržištu rada ima manji broj djece od svojih prethodnica. Za ovu dobnu skupinu, koja u vrhunac starosti ulazi oko 2030. godine, manje je vjerojatno da će, kao njihovi prethodnici, štedjeti novac za buduće generacije te će ovisiti o pomoći svoje djece. Njihova su djeca tijekom radnog vijeka višestruko suočena s recesijom. Predviđanja su da će ti mladi ljudi imati niži životni standard od svojih roditelja te imati još manji broj djece.
Podaci iz 2017 godine govore da je u Hrvatskoj samo oko 2% stanovništva starijeg od 65 godina smješteno u domove za starije osobe dok u zemljama EU prosječno oko 5% starijih osoba prima dugotrajnu skrb u institucijama/ustanovama.
Prema istraživanju kojeg su napravili Seddigh i suradnici 2020 godine gdje su na prosjeku od 315 starijih osoba istraživali povezanost između depresije i socijalne potpore kod osoba koje su članovi dnevnog centra, osoba koje žive u domovima za starije i osoba koje žive kod kuće. Većina osoba koje su sudjelovale u istraživanju su bile žene (71,70%). Rezultati su pokazali da su starije osobe koje su bili članovi dnevnih centara pokazale najmanji stupanj depresije dok su osobe koje su živjele u domovima za starije pokazale najviši stupanj depresije.
U istraživanjima koje istražuje pojavu i razvoj depresiju kod starijih osoba koje žive u svojim kućama za razliku od onih koje žive u domovima za starije dolazi se do zaključka da osobe koje žive u vlastitim domovima imaju manji stupanj depresije, pokazuju veću kvalitetu života i zbog ostanka na mjestu gdje su proveli većinu života imaju znatno veću socijalnu podršku. S druge strane osobe koje žive u domovima za starije bez obzira na vrhunsku kvalitetu doma pokazuju veći stupanj depresije, lošiju kvalitetu života i smanjenu socijalnu podršku čime se dolazi do zaključka da bi za stariju osobe bilo najučinkovitije starenje na mjestu gdje su proveli većinu života zbog potpore okoline, obitelji i zadržavanju autonomije i kvalitete života.
Hrvatska u pogledu razvoja izvaninstitucionalne skrbi nema detaljne planove niti razvojnu strategiju kao što imaju ostale zemlje EU.
Zapravo čini se kako nema ni razvojnu strategiju za pomoć sadašnjim institucijama – domovima za starije, obiteljskim domovima i ustanovima koje nisu u njihovom vlasništvu – koji se bore sa mnoštvom problema a jedan od njih je smanjena moć korisnika za plaćanje doma za starije. S čime dolazi u problem i korisnik i pružatelj smještaja.
I dok većina zemalja planira razvoj socijalnih usluga računajući da će s vremenom biti sve više starijeg stanovništva te će biti potrebna kvalitetna edukacija kadra, odlučivanje o najboljoj strategiji te načinu skrbi Hrvatska se izgleda ne zabrinjava previše. Hoće li biti prekasno kada se počne zabrinjavati na nama je da dočekamo i vidimo.
A hoćemo li moći sami sebi platiti dom za starije prema sadašnjim mogućnostima izgledi za to su vrlo mali.
Izvori : .
Seddigh M, Hazrati M, Jokar M, Mansouri A, Bazrafshan MR, Rasti M, Kavi E. A Comparative Study of Perceived Social Support and Depression among Elderly Members of Senior Day Centers, Elderly Residents in Nursing Homes, and Elderly Living at Home. Iran J Nurs Midwifery Res. 2020 Feb 24;25(2):160-165. doi: 10.4103/ijnmr.IJNMR_109_18. PMID: 32195163; PMCID: PMC7055191.
Ministarstvo socijalne politike i mladih. 2013. Strateški plan Ministarstva socijalne politike i mladih za razdoblje od 2014. do 2016. godine. Zagreb: MSPM.
Benjak T, ur. 2019. Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2019/05/Osobe_s_invaliditetom_2019.pdf
Bađun, Marijana. 2017. Financiranje domova za starije i nemoćne osobe u Hrvatskoj. Revija za socijalnu politiku 24(1): 19-42. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/178498 (11. rujna 2020.)
Genet, Nadine, Wienke GW Boerma, Dionne S Kringos, Ans Bouman, Anneke L Francke, Cecilia Fagerström, Maria Gabriella Melchiorre, Cosetta Greco in Walter Devillé. 2011. Home Care in Europe: A Systematic Literature Review. BMC Health Services Research 11 (1).
